Tapu ki he ʻAfio ʻa e ʻOtua Mafimafí ko e aoniu ʻo e ʻunivēsí. Tapu mo e Tu‘i ‘o e ‘Otu Tongá, Kingi Tupou VI. Fakatulou atu mo e talamalu kakato ‘o e Fonuá kae fakahoko atu ‘a e fakamatalá ni.


Kuo veteki (dissolve) ‘a e Fale Alea ‘o Tongá ‘e he Tuʻí, ‘i he mokoi Hono finangaló ke ngāue‘aki Hono mafai faka-Konisitūtone ‘i he kupu 38 mo e 77(2) ‘o e Lao ‘o e Konisitūtone ‘o Tongá, ‘o makatu‘unga ‘i he fale‘i na‘á ku ‘oatu ‘i hoku lakanga ko e Sea ‘o e Fale Alea ‘o Tongá.

‘I hono fakanofo au ki he lakangá ni ‘i he ‘aho 30 ‘o Tīsema 2014, na‘e fakahā kiate au ‘e he Tuʻí ke u fai ‘osikiavelenga ‘i he me‘a hono kotoa pē, telia ‘a e Pule‘angá mo e Fonuá ‘o hangē pē ko ia na‘e fai ‘i he kuohili angé, ‘a ia te tau feinga ai pē ke hoa mo taau mo e Laó mo e Konisitūtone ‘o Tongá.

Ko hotau pule‘angá ko e Pule‘anga ʻo Tonga, ko e Tu‘i, Hou‘eiki mo e Kakai. Ko e taha ‘o e ngaahi mafu tefua ‘o e temokalatí, ko e tufotufa ‘o e ngaahi mafaí ke potupotu tatau pea lava ai ke fuatautau ‘a e fakahoko fatongia ‘a e ngaahi mafai pule ‘o e Fonuá.

‘I he to‘u Fale Alea lolotongá, kuo fuoloa mai ‘a e hoha‘a lahi ‘i he motu‘á ni koe‘uhí ko ha ngaahi tu‘utu‘uni mo ha ngaahi ngāue kuo fakahoko ‘e he Pule‘angá ‘oku hā ngali ta‘efaka‘apa‘apa ki he Konisitūtoné pea mo e pule ‘a e laó, pea uesia ai ‘a e ngaahi tu‘utu‘uni mo e founga ngāue ‘a e Fale Aleá mo e ngaahi me‘afua (checks and balances) ‘o e temokalatí kuo ‘aikona ‘i he fa‘unga pule ‘o e Fonuá, ‘i he fakalelei fakapolitikale na‘e fakahoko ‘i he ta‘u 2010.

Na‘á ku mātu‘aki hoha‘a lahi ‘i hono ‘ohake ‘i he feme‘a‘aki ‘a e Fale Aleá ‘i he ngaahi ‘aho kuo toki maliu atú ‘a e fokotu‘utu‘u ‘a e Pule‘angá ke alasi ‘a e mafai faka-Konisitūtone ‘o e Tu‘i ‘o Tongá ke Fakamo‘oni Huafa ki ha lao ke pule‘i ‘aki ‘a Hono kakaí. ‘Oku hoko ‘a e Fakamo‘oni Huafa ‘a ‘Ene ‘Afió ko e pāletu‘a aofangatuku ke malu‘i ‘aki ‘a e ngaahi totonu ‘a e kakaí ‘e ala uesia ‘e ha lao ‘e fa‘u ‘e he Fale Aleá. Na‘e ‘osi ngāue‘aki ‘e he La‘ā kuo Unga Fonuá, Taufa‘ahau Tupou IV, ‘a e mafai faka-Konisitūtone ko ʻení ‘o ‘ikai Fakamo‘oni Huafa ki he lao na‘e fakapaasi ‘e he Fale Aleá ʻi he kuohilí ke to‘o ‘a e totonu ‘a e kakai Tonga nofo mulí ki honau ngaahi kekeleke ‘i Tonga ní.

Na‘e ‘osi hala loto‘api ‘a e Pule‘angá ‘i he mafai ‘o e Tu‘í ‘i he kupu 39 ‘o e Konisitūtone ‘o Tongá ke fai ha ngaahi talite, konivēsio pe aleapau mo e ngaahi Pule‘anga mulí, ‘o hangē ko ia na‘e hoko ‘i he kaveinga fekau‘aki mo e Konivēsio ki hono Ta‘ofi ‘o e Fakafaikehekehe‘i ‘o e Kakai Fefiné (CEDAW) ‘i he ta‘u 2015. Naʻe tupu mei heni hono fakahū mai ki he Fale Aleá ha ngaahi tohi tangi mei he kakai ‘o e Fonuá. Na‘e toe hoko ‘a e founga faitu‘utu‘uni tatau ‘a e Pule‘angá ‘i he ta‘u 2017 ‘i he Aleapau Fefakatau‘aki ‘a e Pasifikí (PACER Plus).

Na‘e ‘i ai mo ‘eku hoha‘a koe‘uhí ‘oku hā mai ‘a e feinga ke fālute ‘a e mafaí ‘i he Kapinetí, ‘i he fokotu‘utu‘u ‘a e Pule‘angá ke kamata ke to‘o ‘a e ngaahi mafai ‘o e Tu‘í ‘i he Fakataha Tokoní ‘o ‘ave ki he Kapinetí. Na‘e ‘osi fakahū mai ki he ʻŌfisi ʻo e Fale Aleá ‘a e Lao Fakaangaanga mei he Pule‘angá ʻi he ngaahi ʻaho kuo maliu atú ke fakahoko ‘aki ha liliu peheni, ke to‘o ‘a e mafai ke fakanofo ‘a e Komisiona Polisí mei he Tuʻí mo e Fakataha Tokoní ʻo ʻave ki he Kapinetí. Ka ‘oku mahu‘inga ‘aupito foki ‘a e ngaahi lakangá ni, ‘o hangē ko e Komisiona Polisí mo e ‘Ateni Senialé, ke tuʻu ʻatā mei ha faingamālie ke fakapolitikale‘i hono fakanofó (appoint), pea ke tau‘atāina mo ‘ikai ha‘iha‘isia ‘enau fakahoko fatongiá ‘i he ngaahi lakanga mafatukituki ko iá.

Ko e taha ‘o e ngaahi taumu‘a fisifisimu‘a ‘o e fakalelei fakapolitikale ‘o e taʻu 2010, ke ngāue ‘a e Fale Aleá ko e Fale pē ‘e taha, pea ke ngāue lelei ‘aki ‘a e ngaahi me‘afua fakatemokalatí. ‘Oku fakatupu hoha‘a he ‘oku ‘ikai ngāue lelei ‘aki mo fakaʻapaʻapaʻi ʻe he tokolahi ‘a e ngaahi me‘afuá ni ʻi he fakahoko tu‘utu‘uní ‘o ‘ikai ngāue‘aki ‘a e konisēnisi ‘o e faitotonú, pea ke fisikituʻa ʻa e fuakava na‘a nau fakahoko ko e Hou‘eiki Mēmipa ‘o e Fale Alea ‘o Tongá.

‘I hono faka‘ilo faka-Fale Alea ‘o ha Minisitā ‘i he taʻu 2015 ‘i he malumalu ‘o e kupu 75 ‘o e Konisitūtoné, ne ‘i ai ‘a e fakamo‘oni fe‘unga ‘o e tukuaki‘í, ka na‘e kole ‘e he ʻEiki Palēmiá ke tukuange ke ne tautea‘i ʻa e Minisitaá, pea iku ai ke hikinima kotoa pē ‘a e Kapinetí ke ‘oua ‘e tali ke faka‘ilo faka-Fale Alea ‘a e Minisitaá. Ka na‘e toki mahino ‘i hono toe ‘ohake ‘o e kaveingá ni ‘i he feme‘a‘aki ‘a e Fale Aleá ‘i he ngaahi uike kuo toki maliu atú, na‘e ‘ikai ke hoko ia pea ko e takihalaʻi ʻeni ʻo e Fale Aleá mo e kakai ʻo e Fonuá. ‘Oku ta‘e‘aonga leva ai ‘a e ngaahi me‘afua ‘o e temokalatí, ‘o hangē ko e pule leleí, pule ‘a e laó, tali uí mo e ‘ata ki tu‘á.

Na‘e ‘osi fakahū mai foki ki he ‘Ōfisi ‘o e Fale Aleá ha ngaahi faka‘ilo faka-Fale Alea, ka ʻoku ou tui taʻetoeveiveiua ʻe maʻu pē ʻa e ola tatau ʻo hangē naʻá ku lave ki ai ʻi muʻá. ‘E mole noa ai e taimi ngāue ‘o e Fale Aleá, kae tuku hono tefito‘i fatongia ko e fa‘u lao.

Ko e taha ‘o e ngaahi kaveinga na‘e tokanga ki ai ‘a e kakai ‘o e fonuá ko e Sipoti ‘a e Pasifikí 2019, ‘a ia na‘e totonu ke fakahoko mai ki Tongá ni. Na‘e ‘osi fakapaasi hono laó ‘i he ta‘u 2013, kae pehē ki ha ngaahi lao kehe kimui mai ‘o fakataumu‘a ke tānaki ha pa‘anga ke tokoni ki he Pule‘angá ‘i hono fakahoko ‘o e Sipoti ‘a e Pasifikí 2019. Talu mei he kamata ‘a e Pule‘anga ko ʻení mo e fakapapau‘i mai ‘e he Puleʻangá ‘e kei fakahoko ai pē ʻi Tongá ni ‘a e Sipoti ‘a e Pasifikí 2019. Ka naʻe toki fakafokifā hono fakahā ‘e he Puleʻangá ʻi Mē ʻo e taʻu ní, ‘e ‘ikai hoko atu hono talitali ‘e Tonga ‘a e Sipoti ‘a e Pasifikí ‘i he 2019. ‘Oku hoko ʻeni ke ne lohiakiʻi mo takihala‘i ʻa e Fale Aleá pea mo e kakai ‘o e Fonuá.

Naʻe toe hoha‘a ‘a e motu‘á ni ‘i he kaveinga ko ʻení ʻo fekauʻaki mo e Lao ki he ‘Inasi Fakapule‘anga ‘i he Fetongi Pa‘anga Muli 2015 (levy). Na‘e fakahū mai ʻa e laó ni ki he Fale Aleá ‘o fakataumu‘a ke fakapa‘anga ʻaki ‘a e teuteu ki hono fakahoko mai ki Tongá ni ‘o e Sipoti ‘a e Pasifikí 2019. Neongo kuo kaniseli ʻa hono talitali ʻe Tongá ni ʻa e Sipoti ʻa e Pasifikí 2019, ka ʻoku kei tānaki pē ‘a e pa‘anga ko iá pea ʻoku ʻi ai ha tālaʻa lahi ki he tuʻunga fakalao ʻo e tānaki paʻanga ko ʻení.

Kuo kamata ngāue‘aki ‘e he Pule‘angá ‘i he ‘aho 1 ‘o Siulai 2017 ha tu‘unga fo‘ou ki hono to‘o ‘o e tukuhau ‘i he pa‘anga hū maí. ‘I he hili pē ha māhina ‘e taha mei hono ngāue‘aki ‘o e tukuhau fo‘ou ko ‘ení kuo tuʻutuʻuni ʻa e Kapinetí ‘i he ‘aho 4 ‘o ‘Aokosi 2017, ke fakahoko ha fakalelei vāhenga (Cost of Living Allowance) pēseti ‘e 5 ma‘á e Houʻeiki Minisitaá. Ko e taha ‘o e ngaahi makatu‘unga ʻo e fakalelei vāhenga ko ʻení ko hono hiki hake ko ia ‘a e tu‘unga tukuhau ‘oku to‘o mei he pa‘anga hū mai (income tax) ʻa e Houʻeiki Minisitaá. ʻOku taʻefakafiemālie ʻa e fakalelei vāhenga ko ʻení he ʻoku ʻikai ko e Houʻeiki Minisitaá pē ʻoku uesia ʻi he hiki ko ʻeni ʻo e tuʻunga tukuhaú, ka ko e kakai kotoa ʻo e Fonuá, kae tautautefito ki he kau ngāue fakapuleʻangá mo e sekitoa tāutahá.

Naʻe makatu‘unga ʻi he ngaahi ‘uhingá ni ‘a e fale‘i naʻá ku ʻoatu ki Heʻene ʻAfió, Kingi Tupou VI, ko e Hau ʻo e ʻOtu Tongá. ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e mafatukituki ʻo e kaveingá ni. ʻOku ou fakaʻapaʻapa lahi ki he ʻEiki Palēmiá, Kapinetí, Houʻeiki Mēmipa kotoa ʻo e Fale Alea ʻo Tongá mo e kakai ʻo e Fonuá. Naʻá ku fakahoko ʻa e faleʻí ʻi he laumālie ʻo e ʻofa fonua, māteaki, līʻoa, mo e ʻosikiavelenga ʻi hoku fatongia ko e Sea ʻo e Fale Alea ʻo Tonga. ʻOku ou fakaʻamu ke tuku lotoʻi ʻe he Houʻeiki Mēmipa kotoa ʻo e Fale Alea ʻo Tongá, ʻi he ʻahó ni mo e kahaʻú, ʻa e tō folofola ʻa e ʻUluaki Faá, Kingi Siaosi Tupou I, ʻi hono huufi ʻo e Fale Alea ʻo Tongá ʻi he ʻaho 4 ʻo Nōvema 1875:

“ ‘Oku mou mea’i, ‘oku ‘ikai teu faʻa polepole ‘iate au, ka ai ha me’a kuó u lava ‘i Tongá ni, ko e kau ‘a e ‘Eikí mo au, ko e efu pē au kuo fokotu’u ‘e he ‘Eikí ke langa hake ‘a Tongá ni, pea tuku kiate ia ‘a e kolōlia kotoa pē … Pea ko eni ‘e kāinga, kuó u tuku kiate kimoutolu ‘a e anga ‘o hoku lotó, ‘oku ‘iate kimoutolu ‘a e lelei ‘a e fonuá ni, ʻe tautau ki he Fale Aleá ni ‘a e monū’ia pe ko e mala’ia ‘o Tongá, ‘ofa ke kau ‘a e ‘Eikí mo kimoutolu, ke fakahinohino mo tokoni’i ‘a kimoutolu ‘i ho’o mou ngaué ni ...”
Te tau laka ki muʻa ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí pea ʻe ʻi ai ʻa e ʻamanaki lelei ʻi haʻatau fetākinima ki he lelei fakalukufua mo e maʻumaʻuluta maʻa e ki’i Fonua naʻe tuku ki langí, ʻi he ʻahó ni pea ʻi he kahaʻú na. Ko e tamaio’eiki ta’e’aonga ai pē au, kuo u fai pē me’a na’e totonu ke u faí.

NGATA (CEASE) ʻA E NGAUE KOTOA ʻA E FALE ALEA ʻO TONGA

Makatuʻunga ʻi hono veteki (dissolve) ʻo e Fale Alea ʻo Tongá, ʻe ngata (cease) leva ʻa e ngāue kotoa ʻa e Fale Aleá (parliamentary business) kae pehē ki he ngaahi Kōmiti Tuʻumaʻu mo e Kōmiti Fili kotoa ʻa e Fale Aleá. ʻE ngata (lapse) leva mo e ngaahi ngāue kotoa pē naʻe ʻi he Fale Aleá pe ʻosi fakahū mai ki he ʻŌfisi ʻo e Fale Aleá kuo teʻeki ke fai ha tuʻutuʻuni (resolution) ki ai, hangē ko e Lao Fakaangaangá, Ngaahi Fokotuʻú, Fakaʻilo Faka-Fale Aleá, Ngaahi Tohi Tangí, Ngaahi Lipooti Kōmití, Ngaahi Lipooti ʻAʻahí, pea mo e Ngaahi Tohi Fehuʻí. Kuo toʻo kotoa ʻo ʻikai ha toe ngāue ʻi he tohi ngāue (notice paper) ʻa e Fale Alea ʻo Tongá. Neongo iá, ʻoku kei ngāue (effective) pē ha ngaahi tuʻutuʻuni (resolution) ʻa e Fale Aleá naʻe ʻosi fakahoko pe tali kimuʻa ʻi hono veteki ko ʻení.

ʻE kei hokohoko atu pē ʻa e ngāue ʻa e Houʻeiki Fakafofonga ʻo e Kakaí mo e Houʻeiki Fakafofonga Nōpelé kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e fili lahí.

ʻE kei hokohoko atu pē foki ʻa e ngāue ʻa e ʻEiki Palēmiá mo e Houʻeiki Minisitaá ʻi ha puleʻanga fakataimi (caretaker government) kaeʻoua kuo fili pea fakanofo ha puleʻanga foʻou ʻi he hili ʻa e fili lahí, pea ʻe fakahoko honau fatongiá ʻi he puleʻanga fakataimí ʻo fakatatau mo e Lao ʻo e Konisitūtone ʻo Tongá pea mo e Lao ʻo Tongá.

Lord Tuʻivakanō
Sea ʻo e Fale Alea ʻo Tonga

 

Go to top